Hahu husi Kiik
São João Bosco ho naran kompletu Giovanni Melchiorre
Bosco, moris iha lorin 16 fulan Agustus
no tinan1815 . iha Rai Bechi, iha fatin kiik ida iha Castelnuovo d'Asti neebe
mak ohin loron hanaran Castelnuovo Don Bosco Iha Turin, ITALIA. Nia Aman
naran Francisco Bosco nudar ema
agrikultor ida, no inan naran Margarida Ochiena.
Dom Bosco iha maun alin Nain rua, ida mak Antonio husi Fransico nia kaben primeiro
neebe mak mate ona no ida mak naran Jose.
Iha Tinan 1817 Francisco Bosco hola uma ida ba sira hodi hela, no liu tiha
fulan tolu Fransico Bosco husik mundu no husik hela nia kaben Margarida Ochiena
no nia oan nain tolu mak hanesan Antonio, Jose no Joãojinho neebe mak sei tinan rua . No iha momentu neeba mama
Margarida maske mesak maibe nia nafatin hare nia oan nain tolu no nia banin
feto neebe mak moras.
No iha
momentu neeba mama Margarida ho idade 29 no Nia konsege hatudu an hanesan feto
neebe mak iha responsabilidde, forsa hodi hare nia oan sira. Mama margarida mos
la haluha no sempre hanorin sira kona ba orasaun no hahalok ema kristaun nian
atu bele lao tuir dalan neebe mak los.
Husi Mama Margarida mak Joãojinho aprende oinsa mak
bele hetan maromak iha maluk ida nia oin, mak hansan maluk sira neebe kiak,
maluk sira neebe mak terus no sira neebe mak buka hela fatin atu hela iha tempu
neebe mak malirin. Joãojinho komesa apriende hodi fahe nia sasan balu ba nia
maluk no fahe hahan balun ba nia maluk.
Mehi Ba Dala uluk
Iha tempu ruma, bainhira Joãojinho ho tinan 9, iha
kalan ida nia mehi hetan buat ruma neebe mak uniku no sei muda nia moris tomak.
Iha Joãojinho nia mehi nee, dehan nia iha hela fatin ida nebe mak luan hanesan
kampu ida. Nia hare labarik barak mak iha neeba, iha balun neebe mak hamnasa,
halimar, iha balun neebe mak temi maromak nia naran ho jura falsu. Tamba nee
Joãojinho la gosta labarik sira nee neebe mak la respeitu maromak. Tanba nee
nia halai ba no hapara sira, nia komesa hakilar no baku sira. Iha momentu nee
derepente deit mosu mai ema ida neebe mak hatais batinha mutin no nia oin
naroman los. Nia hahu bolu Joãojinho, Nia husu atu Joãojinho hakmatek no fo
hatene atu muda labarik sira nee sai hanesan nia maluk no halo sira atu bele
muda sira nia hahalok at hotu liu husi maneira neebe mak diak no maus.
Joãojinho hatan fali dehan nee dala ruma serbisu
neebe mak imposivel atu halo. Maibe Nia dehan ba Joãojinho katak “hau sei fo ba
o inan ida neebe mak sempre lao hamutuk ho o atu bele halao serbisu boot
nee.Inan nee mak laos ema seluk maibe Nain feto Maria rasik no ida neebe mak
koalia ba Joãojinho iha nia mehi nee mak Jesus kristu. Bainhira Joãojinho sei
frustrado hela, Nain feto Maria mosu no bolu Joãojinho atu bele besik ba Nia.
Iha momentu neeba labarik sira neebe mak ohin grupu bot nee lakon derepente no
sira neebe mak ohin Joãojinho baku nee sai tiha fali animal neebe mak fuik no
siak mak hanesan : Bibi rusa, tigre,asu fuik no seluk tan. No Nain Feto dehan
ba nia “ fatin ida nee mak fatin neebe o tenke hahu serbisu. Halo o nia an sai
ema neebe mak laran maus , pasiensia, forsa
no nakonu ho esperansa. Saida mak o hare
no mosu ba animal fuik sira nee, o tenke halo ba hau nia oan sira “.Joãojinho rona lian nee
maus los no mamar los, hafoin Joãojinho hare katak animal fuik sira nee
derepente sai tiha ona bibi malae neebe mak maus no toba haleu Nain feto ne
Jesus nia sorin-sorin. Ho nunee Joãojinho hakfodak husi nia mehi no nia labele
dukur tan ona iha kalan nee. No mehi nee mak hatudu ona Joãojinho nia
future sei sai oinsa no nia serbisu sei
sai oinsa.Iha momentu neeba kedas Joãojinho komesa hakas an hodi halo buat
neebe mak diak ba nia maluk sira.
Espertu iha Majiku, Teatro no Akrobat
Bainhira
grupu bot ida kona ba sirkuitu ba iha Joãojinho nia moris fatin no hatutu
atraksi kona ba badut, sulap, jogus halimar no acrobat Joãojinho mos ba kedas
asiste no aprende tuir atu bele hatene.
Bainhira fila husi fatin atraksi nee Joãojinho
komesa apriende no halo tuir buat hotu neebe mak nia asiste ona, maske foufoun
nee nia gagal, monu no kole maibe nia hakas an nafatin atu bele apriende tamba
nia iha hanoin ida katak “ se sira bele halo tamba sa mak hau la bele halo..?
Joao nafatin hakas an hodi treino no iha loron domingo ida nia hahu hatudu nia
atraksi ba nia maluk sira neebe hela besik nia. Nia hahu makas ona no nia bele
hatudu atraksi oinoin hanesan lao iha tali leten neebe mak kesi ba ai rua no
seluk tan. Ikus mai nia maluk sira komesa basa liman ba nia no hahu husi nee
sira komesa konfia nia. Molok atraksi hotu Joãojinho bolu nia kolega sira no
sira sempre reza hamutuk.
Informasaun kona ba atraksi husi Joãojinho nee
komesa ema hatene iha suku no aldeia sira neebe besik Joãojinho nia hela fatin.
Tamba momentu neeba atraksi hanesan nee ladun iha tamba nee labarik barak mak
ba buka nia hodi bele asiste atkraksi neebe mak nia halo. Labarik sira nee sura
hamutuk liu atus ida .
Molok Joãojinho atu hatudu atraksi ka teatro, Joãojinho bolu labarik sira hotu atu
bele reza uluk rosario ou reza tersu. Maske labarik sira nee baruk maibe sira
sempre halo tuir. Hafoin sira hananu muzika ida ba nain feto Maria no mos
Joãojinho hahu hamrik iha kadeira ida nia leten hodi lee fila fali leitura sira
neebe mak sira rona iha dader iha missa. Karik iha labarik balun neebe mak
protes ka kontra mak Joãojinho dehan “ Diak, se imi lakohi reza entaun hau sei
la hatudu teatru agora se lae hau bele monu no hau nia ruin balu bele tohar
bainhira hau hatudu teatru”.
Teatru husi Joãojinho no orasaun sira nee komesa
muda ona labarik sira nia hahalok . Joãojinho komesa sente ona katak atu bele
halo mudansa ba labarik sira nee nia presiza apriende no hakas an atu sai ema
neebe mak fiar nain. Padre neebe mak iha Castelnuovo hare Joãojinho nia
fiar no nia hahalok mak nia fo dalan ba
Joãojinho atu bele komunga molok tinan rua ba nia idedade atu simu
komunhão neebe mak fo husi igreija.
Sai husi Uma
Iha tempu ida padre misionario ida naran Don Calosso
ba iha suku Buttigliera atu fahe materia kona ba relijiaun. Joãojinho mos
komesa ba iha suku Buttigliera atu bele tuir materia sira nee iha dader no mos
lokraik. Nee signifika katak joao tenke lao ho distansia 16 kilometro loron
ida. Joãojinho nia Maun Antonio la gosta
no kontra tebes atu Joãojinho estuda.
Tuir Antonio nia hanoin tempu too ona ba Joãojinho atu bele halao serbisu.
Tamba nee Joãojinho foti desizaun no nia ba apriende kona ba relijiaun iha
dadersan no depois de ida nee mak Joãojinho ba serbisu iha toos. Joãojinho
komesa hakas an no apriende materia hotu neebe mak Dom caloso fo. Nia sempre
lori nia livru hotu ba iha toos no nia estuda
too kalan bot. Hahalok ida nee halo nia maun Antonio la gosta liu tan
Joãojinho. Antonio soe hotu Joãojinho nia livru sira no nia kesi tiha Joãojinho
ho tali ida.
Atu bele salva Joãojinho mak Mama Margarida foti
desizaun ida neebe mak halo nia sente triste mak nia haruka Joãojinho atu sai
husi uma. Iha momentu neeba Joãojinho foin halo tinan 12. Ikus mai Joãojinho
sai husi uma no sai hanesan karau
atan iha Ema ida naran Luigi nia toos.
Joãojinho halao nia serbisu ho badinas los, no kada domingu Joãojinho sempre ba
igreija hodi tuir misa. Iha fatin nee mak Joãojinho komesa hahu fali nia
atividade hanesan bolu fali labarik sira atu bele halimar hamtuk no hahu halo
orasaun loron loron.
Hatan Ba Nain nia Bolu
Joãojinho
komesa sai bot ba daudaun ona,sai jovem ona sai matenek ba dadaun ona.
Liu husi ema barak nia tulun neebe mak gosta nia no hakarak ajuda nia.
Joãojinho mos komesa hahu eskola iha Castelnuovo. Joãojinho mak sai hanesan
estudante neebe mak diak liu entre estudantes hotu iha nia eskola nee. Iha
eskola nee nia mos komesa hari grupu ida neebe mak hanaran sukacita. Joãojinho
mak sai hanesan xefe ba grupu nee.
Iha eskola nee Joãojinho komesa kunhese malu ho ema
ida naran Luigi Comollo neebe mak ho karakteristika neebe diak, hatudu oin
midar no laran maus. Joãojinho komesa halo belun diak ho nia maluk nee no sira
komesa apriende husi Malu no sempre suporta malu iha atividade hotu.
Joãojinho halo hotu nia estudu bainhira nia tama ba
iha tinan 20 Joãojinho komesa foti desizaun neebe mak importante liu ba nia
moris. Nia komesa tama iha seminario Chieri. Nia mama Margarida mos fo hanoin
nafatin ba nia atu bele hametin nafatin nia fiar neebe mak iha no labele halo
hahalok neebe mak ladiak, se hanoin mak labele karik diak liu foti kedas
desizaun labele sai tiha padre mak halo hahalok neebe mak ladiak. Motivasaun
husi Nia Mama nee Joãojinho sempre rai iha nia fuan iha nia moris tomak.
Liu tiha fulan balun iha seminario Chieri , joao nia
belun Luigi Comollo ba vizita nia. Joao komesa konta hotu nia planu no mehi atu
sai saida. Tinan tuir mai, iha loron 2 fulan Abril tinan 1839 iha loron kinta
depois de pascoa, Luigi hakotu is tamba moras. Joao sente laran todan tebes atu
husik nia belun diak neebe mak sempre hamuti ho nia. Maibe nia mos ikus mai
simu no ho fiar katak Luigi nia belun diak hamtuk ona ho Aman Maromak iha reinu
lalehan.
Sai Amu lulik
Iha loron 5
fulan junho tinan 1841 Bispo cidade Turin ordena João Bosco sai padre. João
Bosco sente kontente tebes no mos ho nia mama Margarida. Tamba nia oan simu ona
ordenasaun no nia fo ona nia isin no klamar atu bele serbi Nai nia Altar. Iha
momentu nee João Bosco kuaze atu halo tinan ba 26 ona. Iha momentu nee Dom
bosco halo promesa no nia dehan “ hau promote katak hau sei hakas an, hau
pronto atu simu terus no susar see bainhira hau nia sakrifisiu nee atu bele
salva ema barak nia moris no nia klamar. Iha momentu nee mos Dom Bosco nia mama
Margarida fo hanoin ba nia katak “ Keta haluha João, hahu reza misa katak hahu
terus”.
Depois de simu ordenasaun, Dom Bosco serbisu iha
Cidade Turin hamutuk ho padre ida naran Don Cafasso. Dom Bosco tau atensaun
makas liu ba jovem sira iha fatin neeba. Dom Bosco hare sira lao iha dalan-
dalan sira, sira nia oin toos, no sira
halo tuir deit buat neebe mak sira hakarak. Jovem sira nee barak mak la iha
serbisu, barak mak kiak no ema la tau matan. Jovem sira nee sai vitima ba
revolusaun industria neebe mak mosu iha sira nia rain. Ema barak mak mai hotu
iha Cidade atu buka moris tamba nee ema aumenta ba beibeik no ema barak mak
kiak ba beibeik.
Buat neebe mak halo Dom Bosco nia fuan moras mak
bainhira nia ba vizita kadeia sira. Nia hare Labarik barak hahu husi tinan 12
too 18, sira hotu iha saude neebe mak diak, iha forsa no matenek maibe nehek
hobur sira, hahan la iha ba sira iha espiritual no mos isin nian. Tamba nee Dom
Bosco Dehan “ hau tenke hakas an buka maneira neebe mak diak atu bele muda
labarik sira nee nia moris no sira nia terus too iha nee deit ona.”
Dom Bosco no Nia
Labarik sira
Dom bosco hetan uluk nia labarik ida neebe mak
primeiro iha loron Nain feto virgem Maria nian. Bainhira nia hatais hela nia
Batina atu selebra missa iha Igreija Convitto, Bainhira labarik mane ho idade
16 nee tama ba iha fatin sakristia nian.
No momentu nee Ema neebe mak hare sakristian ne husu ba Nia. “ O mai atu tuir
misa kah?
Labarik nee hatan : Hau seidauk pernah tuir
misa..”entaun ema nee dehan “ entaun tamba sa mak o mai iha nee,,? Oh pasti o
mos hamutuk ho labarik sira neebe mak iha dalan ninin no baibain nauk ema nia
sasan nee to..? Sai husi nee. No hahu dudu labarik nee ba liur no baku nia ulun
ho lensu no taka tiha odamatan.
Dom bosco hakbesik ba no husu : tamba sa ita baku
labarik nee.? Nia halo salah saida..? hau bandu atu ita halo ita nia belun sira
hanesan nee”.
Hafoin Dom Bosco hakbesik an ba labarik neebe mak
tanis dadauk nee ho oin midar no ho
domin kaer nia liman no dehan “ mai ita tama ba belun. Labarik nee nia naran
mak Bartolomeo Garelli
Iha loron domingo tuir mai Labarik nee lori tan nia
maluk nain 6 hamutuk ho nia. Sira nia estilu sabraut los no foer los maibe sira
dehan sira hakarak apriende kona ba relijiaun husi Dom bosco. Liu tiha fulan 3
labarik sira nee hamutuk 25 ona no ikus mai labarik sira hamutuk 100 ona. Labarik sira nee mai husi dalan ibun
sira, serbisu buru kasar sira, halo uma hanesan badae no seluk tan neebe mak
mai husi fatin oioin neebe mak dook husi cidade. Husi nee mak Labarik sira nee
hahu forma grupo ida neebe mak Dom bosco hahu hanaran Oratorio.
Labarik sira nee sempre hasoru malu iha lorn
domingo. Sira mos komesa hola parte iha misa, apriende kona ba relijiaun no
halimar hamutuk. Atividade Grupu oratorio nee mos laos iha Domingo deit. Ba Dom
bosco, Oratorio mak nia moris. Nia hahu buka serbisu ba labarik sira neebe mak
seidauk hetan serbisu, nia hahu hanorin labarik sira bainhira sira halao
serbisu hotu. Loron Ba loron Labarik sria hetok aumenta ba beibeik too ema 400
ona.
Iha kalan- kalan Dom bosco hanorin labarik sira atu
bele reza Ave maria dala tolu, husu tulun ba Ina Maria atu bele tulun labarik
sira no halo sira dook husi sala sira. Nia mos ajuda labarik sira atu bele simu
sakramentu komunhão no krisma ho fuan ho laran.
Maromak tulun duni Dom Bosco nia serbisu no haraik
grasa wain ba Dom bosco no haforsa nafatin nia hodi bele hatudu nia talenta
neebe iha hodi lori labarik sira ba dalan nebe mak los.
Dezafiu no Tentasaun no Problema sira
Dom Bosco Nia atividade sira mos la ses husi
dezafius no problema sira. Nia presiza osan atu bele hare labarik sira iha
grupu oratorio. Nia presiza fatin neebe mak luan atu labaraik sira neebe mak hamutuk 400 nee bele reza iha
laran, apriende no mos halimar. Tamba iha momentu neeba sira ba neebe deit ema
sempre duni sira.
Padre sira seluk mos hahu angap dom bosco hanesan
ema la normal ona tamba labarik sira hamutuk 400 neebe mak tuir nia nee ema
foer, oin siak. Tamba nee padre sira hanoin Dom Bosco la normal ona ou la waras
ona. Tamba nee iha padre nain rua neebe
koko atu lori Dom bosco ba hospital fuan nian ou rumah sakit jiwa maibe sira
falha no la konsege.
Dezafiu no difikuldade neebe mak mai naba naban hodi
hasouru Dom Bosco, maibe Dom bosco nafatin hamrik metin, semangat nafatin hodi
lao ba oin tuir nia mehi sira neebe mak iha. Nain feto maria sempre tulun
nafatin nia no fo forsa nafatin ba Nia atu bele halao serbisu hotu ho diak.
Instituisaun St. Fransiskus de Sales
Liu husi Dom bosco nia hakas an, ikus mai Dom bosco
hetan fatin ida no nia aluga Graha pinardi iha Valdoco, uma ida neebe mak ema
la uja, neebe iha area remotas ida. Uma nee nia aula oin Dom Bosco halo sai
kapela simples ida no sai mos hanesan aula ba estuda nian. Uma nia
Odamatan Dom Bosco tau ai kabelak ida no
hakerek liafuan ida neebe mka nia hetan husi Nain Feto Maria iha nia mehi iha
tinan 1844 Dom Bosco mehi kona igreija ida neebe mak bot no Nain feto dehan ba
Nia : “Haec est Domus Mea; Inde Gloria Mea”, ho nia signifika “ Hau nia uma;
husi nia mak hau nia Gloria sei fo naroman.” Iha loron festa pascoa ,2 fulan
abril tinan 1846 mak grupu Oratorio komesa iha sira nia igreija rasik.
Iha loron 3 fulan novembro no tinan 1846, Dom Bosco
foti desizaun hodi hela iha Valdoco. Nia husu ba ninia mama Margarida neebe mak
ho idade 59 nee atu bele husik nia hela fatin iha Bechi hodi bele ba hela iha
Valdoco no tau matan ba Dom Bosco nia labarik sira no sai hanesan sira nia
inan. Mama Margarida mos faan hotu ninia kadeli kaben nian no nia sasan hotu
neebe mak importante los ba nia nee atu bele selu uma neebe mak Dom Bosco aluga
nee, sosa ba buat hotu neebe mka sira presiza, hola ba hahan no mos seluk tan.
Sira mos prepara hahan ba labarik sira neebe mak mai husu hahan iha sira nia
fatin.
Iha loron ida Dom bosco hasoru labarik sira neebe
mak hahu ameasa Nia. Dom bosco lori sira ba han no hemu, no rona sira nia
historia. Hafoin Dom Bosco dehan : “ Agora imi bele fila ona tamba kalan ona.
Maibe sira hatan.
Padre : Ami atu ba neebe, ami la iha fatin atu hela.
Dom bosco husu fali dehan imi sira nee la iha ida mak iha fatin atu hela kah.?
Sira hatan dehan, la iha padre.
Entaun Dom Bosco dehan. Diak entaun ita ba toba iha
hau nia uma. Sira fila no ba toba iha Dom bosco nia uma. Iha dadersan Dom bosco prepara matabisu ba
sira maibe Dom Bosco hare katak labarik
sira nee fila tiha ona no lori tiha Dom Bosco nia mina morin no ho nia Lensol.
Iha fulan maio tinan 1847, Mama Margarida ajuda
joven ida husi Valesia no fo fatin ida ba nia atu hela iha Valdoco. Liu husi
jovem nee labarik balun mos komesa tuir ona no hakarak hela ho Dom Bosco.
Labarik sira nee hamutuk nain 30 ona. Maromak sempre ajuda nafatin Dom Bosco
atu bele halao serbisu hotu ho diak.
Iha tinan 1851, kapela S. Fransisco de sales hahu
hari besik iha Graha Pinardi neebe mak agora sai ona Dom Bosco nian. Uma sira
nee hanesan inisiu husi instituisaun S. Fransisco de sales.
Dom bosco mos komesa hari ona Nia ofisina sira iha
Valdoco mak hanesan : ofisina suku sapatu, ofisina suku roupa, ofisina kona ba
Karpintaria, ofisina kona ba Xave, ofisina Jilid livru no printing ka press.
Dom Bosco hatene hotu iha materia sira nee. Nia fo hanoin no fo motivasaun ba
nia labarik sira. Ho nunee labarik sira prepara an diak ona no matenek ona no
sira pronto ona atu bele ba halao serbisu iha liur.
Revolusaun Fransa hahu domina iha Europa. Povu komesa
iha ona hanoin neebe mak kona ba liberdade : Liberedade iha nasaun, liberdade
iha kultura, liberedade iha igreija no seluk tan.
Bainhira ema komesa la fiar ona Maromak , ema komesa
hatun igreija, Dom bosco uja nia forsa hotu atu bele kontra sira. Dom Bosco
hakerek liafuan sira neebe mak sai hanesan taka dalan ba ema at sira no halo
sira sai hirus, tanba nee loron ida ema tiru kilat ba iha sira nia kapela nia
janela, ema tau aimoruk ba be hemu no hahalok at seluk tan atu bele halo mate
Dom Bosco maibe sira sempre falha.
Iha loraik ida iha tinan 1852, Dom fila fali ba nia
fatin no lao mesak deit liu husi fatin neebe mak foer no fuik. Asu ida lao husi Dom Bosco nia kotuk, Asu nee bot los
hanesan asu fuik ida. Dom Bosco bolu asu nee, asu nee hateke ba Dom bosco no
lao iha nia sorin, Asu nee kontinua lao ho Dom bosco iha dalan nee no to iha Dom Bosco nia odamatan. Ikus mai asu nee
halai fila . iha tempu seluk asu nee mosu fali tan, no nafatin lao hamutuk ho
Bom Bosco too iha Dom bosco nia odamatan, hafoin asu nee halai fila.
Akontesimentu nee hatudu beibeik ba Dom Bosco, tamba nee bainhira Dom Bosco ba
fatin dok ruma No fila kalan bot karik Dom Bosco sempre hanoin hetan katak asu
nee sei mai no sempre lao ho nia. Dom
Bosco fo naran ba asu nee mak Grigio katak Abu-Abu.
Dom Bosco kontente los ho asu nee nia prezensa. Iha
loron ida ema tiru Dom bosco no grigio salva tiha Dom Bosco. Iha loron seluk
mos ema atu tuda dom bosco maibe asu nee salva tiha Dom Bosco. Iha loron seluk
ema nain 12 mai atu ataka Dom Bosco maibe asu nee mosu tan no salva tan tiha
Dom Bosco.
Dala ruma mos asu nee mosu iha Dom Bosco nia uma,
maibe bainhira Dom Bosco atu fo han no fo hemu asu nee, maibe asu nee lakohi
han no lakohi hemu. Labarik sira mos sempre halimar ho asu nee, no Grigio mos
maus los ba labarik sira. Maibe asu nee la mai arbiru deit.
Maibe asu nee mai hodi hare Dom Bosco too ona iha
uma ka lae se bainhira Dom Bosco sae kareta kuda. Dala ruma mos nia mai hodi
akompanha Dom Bosco lao sai.
Dala ruma mos Grigio toba iha Dom Bosco nia odamatan
oin no bainhira Dom Bosco atu sai nia la fo fatin, nia siak no bainhira Dom
Bosco duni nia, nia hanesan atu tata sala-sala Dom Bosco. Iha loron tuir mai
mak Dom Bosco foin rona no hatene katak iha loraik nee ema at sira prepara hotu
tiha ona kroat atu oho Dom Bosco. Bainhira situasaun normal ona mak Grigio
komesa la mai ona.
Liu tiha tinan 10, Dom Bosco ba vizita familia sira
iha Moglia. Ema komesa fo atensaun ba Dom Bosco atu bele lao ho kuidadu tanba dalan
ba iha neeba perigu tebes.
Dom Bosco hanoin no dehan “ OH, kuitadu se Grigio
iha nee hela.
Hahu kalan bot ona. Asu ida halai mai no haksoit ba
mai no baku nia ikun ba mai hanesan kontente
los. Los duni katak asu nee mak Grigio. Nia lao ho Dom Bosco too iha
toos laran hafoin nia halai lakon tiha.
Iha tinan 1883- tinan 31 bainhira nia mosu ba
primeira vez, Grigio mosu fali iha Bordighera atu bele hatudu dalan ba Dom
Bosco neebe mak lao sala tiha dalan. Dom Bosco komesa hanoin no sente katak
Grigio nee maromak mak haaruka mai atu bele akompanha nia.
Kongregasaun Saleziano
Dom Bosco hanorin Labarik sira kona ba material no
espiritual, iha parte seluk Dom Bosco
mos fo hanorin ketak ba sira neebe mak
iha esperansa no hakarrak tuir nia ain fatin. Tuir nia mehi nia hatene labarik sira neebe mak sei bele
husik nia no labarik sira neebe mak sei hela metin nafatin ho nia. Dom Bosco
mos hatene deit nia labarik sira nia futuru, ezemplu mak Giovanni Cagliero husi
Castelnuovo d'Asti neebe mak nia sik katak sei sai cardinal, Michael Rua neebe
mak sei sai Dom Bosco nia kontinuador no
kontinua nia misaun.
Iha loraik 6
fulan Janeiru tinan 1854, Dom Bosco bolu nia labarik sira hamtuk no nia fo
mensajen ba sira tuir mai nee “ Hau nia belun doben sira neebe mak hau hadomi,
durante novena ita simu festa santo neebe mak sai ita nia mahein, S.Fransisco
de Sales, hau husu ba imi hotu atu bele hadomi malu no tulun malu, tulun mos
ema seluk. Depois de momentu nee remata, imi tenke iha promesa ida ba imi nia
an, imi tenke halao promesa ida. Hahu husi loraik ida nee ita sei hanaran ita
nia an Salesian “.
Iha loron 9 fulan dezembro 1859. Dom Bosco dehan
katak nia iha hanoin ida atu hari kongregasaun ida kona ba relijiaun nia ida.
Tamba nee iha loron 18 fulan Dezembro tinan 1859 nia remata kapitulo primeiro
kona ba konstituisaun kongregasaun nian. Dom Bosco iha nia Alunus nain 18 neebe
mak promote ba nia katak sei fiar metin iha nia no sei tuir nia ain fatin.
Hafoin Dom Bosco hanaran kongregasaun nee nia naran mak saleziano. Liafuan
saleziano foti husi S. Fransisco de Sales, Bispo husi Jenewa, swiss. Hahu husi
neeba Dom Bosco serbisu makas liu tan, no iha tinan 1874 Amu PAPA konsege halo
legaliazaun ba kongregasaun saleziano. Dom Bosco foti lema ida mak hanaran
(DMACT}"Da Mihi Animas Coetera Tolle" neebe mak ho signifika katak “
Fo klamar mai hau, buat seluk lori ba”.
Dom Bosco la hari deit kongregasaun ba mane, tamba
nee ikus mai nia mos hari kongregasaun ida ba feto sira. Iha tinan 1866 Dom
Bosco hasouru malu ho madre sira iha Mornese no hahu halo grupu ida ho naran
Filhas de Maria Auxiliadora do Cristãos,
no hili Madre MARIA MAZZARELLO mak sai sira nia boot. Tamba nee iha
loron 5 fulan Agusto tinan 1872 Bispo halo legalizassaun ba kongregasaun Filhas
de Maria Auxiliadora ou FMA neebe mak kumhesidu ho naran kongregasaun Madre
Saleziano no Madre Maria Mazzarello mak sai hanesan sira nia Priorin. Sira hili
Naran FMA filhas de maria auxiliadora nee atu bele fo agradese ba Nain Feto
tamba sempre tulun Dom Bosco iha nia atividade hotu.
Iha tinan 1876, Dom bosco mos hari leigos sira husi saliziano neebe mak kompostu husi ema
hotu neebe mak hakarak ajuda saleziano, fo hanoin, fo motivasaun no fo mos
ajuda ba labarik sira. Tamba nee sira sempre ajuda malu iha buat hotu no mos
reza ba malu.
Dom Bosco nia moris ikus
Dom bosco nafatin halao serbisu makas iha fatin
neebe mak nia ba. Ninia Misionariu sira mos komesa ba fatin-fatin atu bele
hanorin ema kona ba relijiaun. Tinan aumenta ba nafatin no Dom Bosco mos komesa
katuas ba dadaun ona no Dom Bosco komesa
tama ba tina 70 ona. Iha tinan 1887 Dom bosco komesa katuas liu ona no forsa la
iha ona. Dom bosco halo orasaun nunee
“Nain feto Maria hau husu ba Inan nia tulun atu prepara fatin neebe mak
diak ba komunidade salezianu hotu no ba ema hotu iha lalehan, no tulun najatin
jovem sira nee atu nune sira bele hetan moris diak . Dom Bosco mos bisu bisu
hela ba nia labarik sira neebe haleu iha nia kama, nunee : Oan doben sira,
tulun malu no hare malu nafatin hanesan maun alin. Halo diak ba ema hotu no
labele halo at ba ema seluk. Dehan ba labarik sira katak hau sei hein sira hotu
iha reinu lalehan. iha loron 31 fulan janeiru tinan 1888 Dom bosco hakotu is ho
tinan 72. No iha loron 2 fulan junhu tinan 1929 Papa Paus pius XI foti Dom
Bosco sai Beato no iha loron 8 fulan novembro tinan 1993 amu papa foti Dom
Bosco sai Santo.
Dom Bosco nia festa boot sempre halao iha loron 31
fulan Janeiro iha tinan-tinan. Dom Bosco husik ona mundu ida nee maibe ninia
serbisu hotu no ninia historia nunka lakon no nafatin hatutan husi Kongreasaun
Saleziano no familia saleziano hotu neebe mak nia harii hela. Espera katak buat
hotu neebe mak Dom Bosco halo ona iha mundu ida nee bele kontinua nafatin no
habelar nafatin atu bele salva labarik sira no mos salva foin sae sira ka
juventude sira. Amen
Hakerek nain espera katak liu husi Historia nee
maluk sira bele hatene ona Se mak Dom Bsco lolos.? Espera mos katak belun sira
sei apriende tuir Dom Bosco nia Historia hodi hadomi Ita nia maluk hotu, hadomi labarik no foin sae sira, prepara sira
ba future neebe mak diak liu.
Ikus liu hakerek nain hakarak hatete katak Historia
nee Elabora husi buat hotu neebe mak hau apriende ona kona ba Dom Bosco nia
moris Iha una Saleziano tamba hakerek nain mos hela iha uma saleziano hahu husi
Eskola primaria to Remata Secundaria. No aumenta mos husi Fontes balun.
Hakerek Nain mos hakarak hateten katak Historia nee
Hakerek nain halo atu bele tulun Belun sira no fasilita belun sira hodi hatene
Dom Bosco nia Historia tamba nee Texto nee laos perfeitu liu tuir ortografia
padronizada nian. Obrigado Barak
Husi : Cesaltino Barros Pereira (Altty MAKSALAK)
⇉hela iha uma Saleziano
Escola primaria
: Orfanato Baguia
Escola Pre-Secundaria: Orfanato Baguia
Ensino Secundaria: Colégio Dom Bosco FAtumaca
Historia Do Bosco ne inspira tebes ba hw hanesan joven ida oinsá bele halo di'ak sociedade nomos iha fatin ne'ebé deit .No istoria ne refleta tebes ba ami joven sira liu husi Dom Bosco nia dedikasaun durante nia jornada moris nian🙏😰
ReplyDeleteObrigado barak Tamba Lee ona belun
Delete