DOM BOSCO NIA HISTORIA-VERSAUN TETUN


Hahu husi Kiik
São João Bosco ho naran kompletu Giovanni Melchiorre Bosco, moris iha lorin 16 fulan  Agustus no tinan1815 . iha Rai Bechi, iha fatin kiik ida iha Castelnuovo d'Asti neebe mak ohin loron hanaran Castelnuovo Don Bosco Iha Turin, ITALIA. Nia Aman naran  Francisco Bosco nudar ema agrikultor ida, no inan naran Margarida Ochiena.
Dom Bosco iha maun alin Nain rua, ida mak  Antonio husi Fransico nia kaben primeiro neebe mak mate ona no ida mak  naran  Jose.
Iha Tinan 1817 Francisco Bosco  hola uma ida ba sira hodi hela, no liu tiha fulan tolu Fransico Bosco husik mundu no husik hela nia kaben Margarida Ochiena no nia oan nain tolu mak hanesan Antonio, Jose no Joãojinho neebe mak sei  tinan rua . No iha momentu neeba mama Margarida maske mesak maibe nia nafatin hare nia oan nain tolu no nia banin feto neebe mak moras.
  No iha momentu neeba mama Margarida ho idade 29 no Nia konsege hatudu an hanesan feto neebe mak iha responsabilidde, forsa hodi hare nia oan sira. Mama margarida mos la haluha no sempre hanorin sira kona ba orasaun no hahalok ema kristaun nian atu bele lao tuir dalan neebe mak los.

Husi Mama Margarida mak Joãojinho aprende oinsa mak bele hetan maromak iha maluk ida nia oin, mak hansan maluk sira neebe kiak, maluk sira neebe mak terus no sira neebe mak buka hela fatin atu hela iha tempu neebe mak malirin. Joãojinho komesa apriende hodi fahe nia sasan balu ba nia maluk no fahe hahan balun ba nia maluk.

Mehi Ba Dala uluk
Iha tempu ruma, bainhira Joãojinho ho tinan 9, iha kalan ida nia mehi hetan buat ruma neebe mak uniku no sei muda nia moris tomak. Iha Joãojinho nia mehi nee, dehan nia iha hela fatin ida nebe mak luan hanesan kampu ida. Nia hare labarik barak mak iha neeba, iha balun neebe mak hamnasa, halimar, iha balun neebe mak temi maromak nia naran ho jura falsu. Tamba nee Joãojinho la gosta labarik sira nee neebe mak la respeitu maromak. Tanba nee nia halai ba no hapara sira, nia komesa hakilar no baku sira. Iha momentu nee derepente deit mosu mai ema ida neebe mak hatais batinha mutin no nia oin naroman los. Nia hahu bolu Joãojinho, Nia husu atu Joãojinho hakmatek no fo hatene atu muda labarik sira nee sai hanesan nia maluk no halo sira atu bele muda sira nia hahalok at hotu liu husi maneira neebe mak diak no maus.
Joãojinho hatan fali dehan nee dala ruma serbisu neebe mak imposivel atu halo. Maibe Nia dehan ba Joãojinho katak “hau sei fo ba o inan ida neebe mak sempre lao hamutuk ho o atu bele halao serbisu boot nee.Inan nee mak laos ema seluk maibe Nain feto Maria rasik no ida neebe mak koalia ba Joãojinho iha nia mehi nee mak Jesus kristu. Bainhira Joãojinho sei frustrado hela, Nain feto Maria mosu no bolu Joãojinho atu bele besik ba Nia. Iha momentu neeba labarik sira neebe mak ohin grupu bot nee lakon derepente no sira neebe mak ohin Joãojinho baku nee sai tiha fali animal neebe mak fuik no siak mak hanesan : Bibi rusa, tigre,asu fuik no seluk tan. No Nain Feto dehan ba nia “ fatin ida nee mak fatin neebe o tenke hahu serbisu. Halo o nia an sai ema neebe mak laran maus , pasiensia, forsa  no nakonu ho esperansa. Saida mak o hare  no mosu ba animal fuik sira nee, o tenke halo ba  hau nia oan sira “.Joãojinho rona lian nee maus los no mamar los, hafoin Joãojinho hare katak animal fuik sira nee derepente sai tiha ona bibi malae neebe mak maus no toba haleu Nain feto ne Jesus nia sorin-sorin. Ho nunee Joãojinho hakfodak husi nia mehi no nia labele dukur tan ona iha kalan nee. No mehi nee mak hatudu ona Joãojinho nia future  sei sai oinsa no nia serbisu sei sai oinsa.Iha momentu neeba kedas Joãojinho komesa hakas an hodi halo buat neebe mak diak ba nia maluk sira.


Espertu iha Majiku, Teatro no  Akrobat
 Bainhira grupu bot ida kona ba sirkuitu ba iha Joãojinho nia moris fatin no hatutu atraksi kona ba badut, sulap, jogus halimar no acrobat Joãojinho mos ba kedas asiste no aprende tuir atu bele hatene.

Bainhira fila husi fatin atraksi nee Joãojinho komesa apriende no halo tuir buat hotu neebe mak nia asiste ona, maske foufoun nee nia gagal, monu no kole maibe nia hakas an nafatin atu bele apriende tamba nia iha hanoin ida katak “ se sira bele halo tamba sa mak hau la bele halo..? Joao nafatin hakas an hodi  treino  no iha loron domingo ida nia hahu hatudu nia atraksi ba nia maluk sira neebe hela besik nia. Nia hahu makas ona no nia bele hatudu atraksi oinoin hanesan lao iha tali leten neebe mak kesi ba ai rua no seluk tan. Ikus mai nia maluk sira komesa basa liman ba nia no hahu husi nee sira komesa konfia nia. Molok atraksi hotu Joãojinho bolu nia kolega sira no sira sempre reza hamutuk.  
Informasaun kona ba atraksi husi Joãojinho nee komesa ema hatene iha suku no aldeia sira neebe besik Joãojinho nia hela fatin. Tamba momentu neeba atraksi hanesan nee ladun iha tamba nee labarik barak mak ba buka nia hodi bele asiste atkraksi neebe mak nia halo. Labarik sira nee sura hamutuk liu atus ida .
Molok Joãojinho atu hatudu atraksi ka  teatro, Joãojinho bolu labarik sira hotu atu bele reza uluk rosario ou reza tersu. Maske labarik sira nee baruk maibe sira sempre halo tuir. Hafoin sira hananu muzika ida ba nain feto Maria no mos Joãojinho hahu hamrik iha kadeira ida nia leten hodi lee fila fali leitura sira neebe mak sira rona iha dader iha missa. Karik iha labarik balun neebe mak protes ka kontra mak Joãojinho dehan “ Diak, se imi lakohi reza entaun hau sei la hatudu teatru agora se lae hau bele monu no hau nia ruin balu bele tohar bainhira hau hatudu teatru”.
Teatru husi Joãojinho no orasaun sira nee komesa muda ona labarik sira nia hahalok . Joãojinho komesa sente ona katak atu bele halo mudansa ba labarik sira nee nia presiza apriende no hakas an atu sai ema neebe mak fiar nain. Padre neebe mak iha Castelnuovo hare Joãojinho nia fiar  no nia hahalok mak nia fo dalan ba Joãojinho atu bele komunga molok tinan rua ba nia idedade atu simu komunhão  neebe mak fo husi igreija.

Sai husi Uma
Iha tempu ida padre misionario ida naran Don Calosso ba iha suku Buttigliera atu fahe materia kona ba relijiaun. Joãojinho mos komesa ba iha suku Buttigliera atu bele tuir materia sira nee iha dader no mos lokraik. Nee signifika katak joao tenke lao ho distansia 16 kilometro loron ida. Joãojinho  nia Maun Antonio la gosta no kontra tebes  atu Joãojinho estuda. Tuir Antonio nia hanoin tempu too ona ba Joãojinho atu bele halao serbisu. Tamba nee Joãojinho foti desizaun no nia ba apriende kona ba relijiaun iha dadersan no depois de ida nee mak Joãojinho ba serbisu iha toos. Joãojinho komesa hakas an no apriende materia hotu neebe mak Dom caloso fo. Nia sempre lori nia livru hotu ba  iha toos no nia estuda too kalan bot. Hahalok ida nee halo nia maun Antonio la gosta liu tan Joãojinho. Antonio soe hotu Joãojinho nia livru sira no nia kesi tiha Joãojinho ho tali ida.
Atu bele salva Joãojinho mak Mama Margarida foti desizaun ida neebe mak halo nia sente triste mak nia haruka Joãojinho atu sai husi uma. Iha momentu neeba Joãojinho foin halo tinan 12. Ikus mai Joãojinho sai husi uma no sai  hanesan karau atan  iha Ema ida naran Luigi nia toos. Joãojinho halao nia serbisu ho badinas los, no kada domingu Joãojinho sempre ba igreija hodi tuir misa. Iha fatin nee mak Joãojinho komesa hahu fali nia atividade hanesan bolu fali labarik sira atu bele halimar hamtuk no hahu halo orasaun loron loron.

Hatan Ba Nain nia Bolu
 Joãojinho  komesa sai bot ba daudaun ona,sai jovem ona sai matenek ba dadaun ona. Liu husi ema barak nia tulun neebe mak gosta nia no hakarak ajuda nia. Joãojinho mos komesa hahu eskola iha Castelnuovo. Joãojinho mak sai hanesan estudante neebe mak diak liu entre estudantes hotu iha nia eskola nee. Iha eskola nee nia mos komesa hari grupu ida neebe mak hanaran sukacita. Joãojinho mak sai hanesan xefe ba grupu nee.
Iha eskola nee Joãojinho komesa kunhese malu ho ema ida naran Luigi Comollo neebe mak ho karakteristika neebe diak, hatudu oin midar no laran maus. Joãojinho komesa halo belun diak ho nia maluk nee no sira komesa apriende husi Malu no sempre suporta malu iha atividade hotu.
Joãojinho halo hotu nia estudu bainhira nia tama ba iha tinan 20 Joãojinho komesa foti desizaun neebe mak importante liu ba nia moris. Nia komesa tama iha seminario Chieri. Nia mama Margarida mos fo hanoin nafatin ba nia atu bele hametin nafatin nia fiar neebe mak iha no labele halo hahalok neebe mak ladiak, se hanoin mak labele karik diak liu foti kedas desizaun labele sai tiha padre mak halo hahalok neebe mak ladiak. Motivasaun husi Nia Mama nee Joãojinho sempre rai iha nia fuan iha nia moris tomak.
Liu tiha fulan balun iha seminario Chieri , joao nia belun Luigi Comollo ba vizita nia. Joao komesa konta hotu nia planu no mehi atu sai saida. Tinan tuir mai, iha loron 2 fulan Abril tinan 1839 iha loron kinta depois de pascoa, Luigi hakotu is tamba moras. Joao sente laran todan tebes atu husik nia belun diak neebe mak sempre hamuti ho nia. Maibe nia mos ikus mai simu no ho fiar katak Luigi nia belun diak hamtuk ona ho Aman Maromak iha reinu lalehan.

Sai Amu lulik
 Iha loron 5 fulan junho tinan 1841 Bispo cidade Turin ordena João Bosco sai padre. João Bosco sente kontente tebes no mos ho nia mama Margarida. Tamba nia oan simu ona ordenasaun no nia fo ona nia isin no klamar atu bele serbi Nai nia Altar. Iha momentu nee João Bosco kuaze atu halo tinan ba 26 ona. Iha momentu nee Dom bosco halo promesa no nia dehan “ hau promote katak hau sei hakas an, hau pronto atu simu terus no susar see bainhira hau nia sakrifisiu nee atu bele salva ema barak nia moris no nia klamar. Iha momentu nee mos Dom Bosco nia mama Margarida fo hanoin ba nia katak “ Keta haluha João, hahu reza misa katak hahu terus”.
Depois de simu ordenasaun, Dom Bosco serbisu iha Cidade Turin hamutuk ho padre ida naran Don Cafasso. Dom Bosco tau atensaun makas liu ba jovem sira iha fatin neeba. Dom Bosco hare sira lao iha dalan- dalan sira, sira nia oin toos, no  sira halo tuir deit buat neebe mak sira hakarak. Jovem sira nee barak mak la iha serbisu, barak mak kiak no ema la tau matan. Jovem sira nee sai vitima ba revolusaun industria neebe mak mosu iha sira nia rain. Ema barak mak mai hotu iha Cidade atu buka moris tamba nee ema aumenta ba beibeik no ema barak mak kiak ba beibeik.

Buat neebe mak halo Dom Bosco nia fuan moras mak bainhira nia ba vizita kadeia sira. Nia hare Labarik barak hahu husi tinan 12 too 18, sira hotu iha saude neebe mak diak, iha forsa no matenek maibe nehek hobur sira, hahan la iha ba sira iha espiritual no mos isin nian. Tamba nee Dom Bosco Dehan “ hau tenke hakas an buka maneira neebe mak diak atu bele muda labarik sira nee nia moris no sira nia terus too iha nee deit ona.”
Dom Bosco no Nia Labarik sira 


Dom bosco hetan uluk nia labarik ida neebe mak primeiro iha loron Nain feto virgem Maria nian. Bainhira nia hatais hela nia Batina atu selebra missa iha Igreija Convitto, Bainhira labarik mane ho idade 16  nee tama ba iha fatin sakristia nian. No momentu nee Ema neebe mak hare sakristian ne husu ba Nia. “ O mai atu tuir misa kah?

Labarik nee hatan : Hau seidauk pernah tuir misa..”entaun ema nee dehan “ entaun tamba sa mak o mai iha nee,,? Oh pasti o mos hamutuk ho labarik sira neebe mak iha dalan ninin no baibain nauk ema nia sasan nee to..? Sai husi nee. No hahu dudu labarik nee ba liur no baku nia ulun ho lensu no taka tiha odamatan.
Dom bosco hakbesik ba no husu : tamba sa ita baku labarik nee.? Nia halo salah saida..? hau bandu atu ita halo ita nia belun sira hanesan nee”.
Hafoin Dom Bosco hakbesik an ba labarik neebe mak tanis dadauk  nee ho oin midar no ho domin kaer nia liman no dehan “ mai ita tama ba belun. Labarik nee nia naran mak Bartolomeo Garelli
Iha loron domingo tuir mai Labarik nee lori tan nia maluk nain 6 hamutuk ho nia. Sira nia estilu sabraut los no foer los maibe sira dehan sira hakarak apriende kona ba relijiaun husi Dom bosco. Liu tiha fulan 3 labarik sira nee hamutuk 25 ona no ikus mai labarik sira hamutuk  100 ona. Labarik sira nee mai husi dalan ibun sira, serbisu buru kasar sira, halo uma hanesan badae no seluk tan neebe mak mai husi fatin oioin neebe mak dook husi cidade. Husi nee mak Labarik sira nee hahu forma grupo ida neebe mak Dom bosco hahu hanaran Oratorio.
Labarik sira nee sempre hasoru malu iha lorn domingo. Sira mos komesa hola parte iha misa, apriende kona ba relijiaun no halimar hamutuk. Atividade Grupu oratorio nee mos laos iha Domingo deit. Ba Dom bosco, Oratorio mak nia moris. Nia hahu buka serbisu ba labarik sira neebe mak seidauk hetan serbisu, nia hahu hanorin labarik sira bainhira sira halao serbisu hotu. Loron Ba loron Labarik sria hetok aumenta ba beibeik too ema 400 ona.
Iha kalan- kalan Dom bosco hanorin labarik sira atu bele reza Ave maria dala tolu, husu tulun ba Ina Maria atu bele tulun labarik sira no halo sira dook husi sala sira. Nia mos ajuda labarik sira atu bele simu sakramentu komunhão no krisma ho fuan ho laran.

Maromak tulun duni Dom Bosco nia serbisu no haraik grasa wain ba Dom bosco no haforsa nafatin nia hodi bele hatudu nia talenta neebe iha hodi lori labarik sira ba dalan nebe mak los.
 Dezafiu no Tentasaun no Problema sira
Dom Bosco Nia atividade sira mos la ses husi dezafius no problema sira. Nia presiza osan atu bele hare labarik sira iha grupu oratorio. Nia presiza fatin neebe mak luan atu labaraik sira  neebe mak hamutuk 400 nee bele reza iha laran, apriende no mos halimar. Tamba iha momentu neeba sira ba neebe deit ema sempre duni sira.
Padre sira seluk mos hahu angap dom bosco hanesan ema la normal ona tamba labarik sira hamutuk 400 neebe mak tuir nia nee ema foer, oin siak. Tamba nee padre sira hanoin Dom Bosco la normal ona ou la waras ona. Tamba nee  iha padre nain rua neebe koko atu lori Dom bosco ba hospital fuan nian ou rumah sakit jiwa maibe sira falha no la konsege.
Dezafiu no difikuldade neebe mak mai naba naban hodi hasouru Dom Bosco, maibe Dom bosco nafatin hamrik metin, semangat nafatin hodi lao ba oin tuir nia mehi sira neebe mak iha. Nain feto maria sempre tulun nafatin nia no fo forsa nafatin ba Nia atu bele halao serbisu hotu ho diak.
Instituisaun St. Fransiskus de Sales
Liu husi Dom bosco nia hakas an, ikus mai Dom bosco hetan fatin ida no nia aluga Graha pinardi iha Valdoco, uma ida neebe mak ema la uja, neebe iha area remotas ida. Uma nee nia aula oin Dom Bosco halo sai kapela simples ida no sai mos hanesan aula ba estuda nian. Uma nia Odamatan  Dom Bosco tau ai kabelak ida no hakerek liafuan ida neebe mka nia hetan husi Nain Feto Maria iha nia mehi iha tinan 1844 Dom Bosco mehi kona igreija ida neebe mak bot no Nain feto dehan ba Nia : “Haec est Domus Mea; Inde Gloria Mea”, ho nia signifika “ Hau nia uma; husi nia mak hau nia Gloria sei fo naroman.” Iha loron festa pascoa ,2 fulan abril tinan 1846 mak grupu Oratorio komesa iha sira nia igreija rasik.
Iha loron 3 fulan novembro no tinan 1846, Dom Bosco foti desizaun hodi hela iha Valdoco. Nia husu ba ninia mama Margarida neebe mak ho idade 59 nee atu bele husik nia hela fatin iha Bechi hodi bele ba hela iha Valdoco no tau matan ba Dom Bosco nia labarik sira no sai hanesan sira nia inan. Mama Margarida mos faan hotu ninia kadeli kaben nian no nia sasan hotu neebe mak importante los ba nia nee atu bele selu uma neebe mak Dom Bosco aluga nee, sosa ba buat hotu neebe mka sira presiza, hola ba hahan no mos seluk tan. Sira mos prepara hahan ba labarik sira neebe mak mai husu hahan iha sira nia fatin.
Iha loron ida Dom bosco hasoru labarik sira neebe mak hahu ameasa Nia. Dom bosco lori sira ba han no hemu, no rona sira nia historia. Hafoin Dom Bosco dehan : “ Agora imi bele fila ona tamba kalan ona. Maibe sira hatan.

Padre : Ami atu ba neebe, ami la iha fatin atu hela. Dom bosco husu fali dehan imi sira nee la iha ida mak iha fatin atu hela kah.?

Sira hatan dehan, la iha padre.


Entaun Dom Bosco dehan. Diak entaun ita ba toba iha hau nia uma. Sira fila no ba toba iha Dom bosco nia uma.  Iha dadersan Dom bosco prepara matabisu ba sira maibe Dom Bosco  hare katak labarik sira nee fila tiha ona no lori tiha Dom Bosco nia mina morin no ho nia Lensol.
Iha fulan maio tinan 1847, Mama Margarida ajuda joven ida husi Valesia no fo fatin ida ba nia atu hela iha Valdoco. Liu husi jovem nee labarik balun mos komesa tuir ona no hakarak hela ho Dom Bosco. Labarik sira nee hamutuk nain 30 ona. Maromak sempre ajuda nafatin Dom Bosco atu bele halao serbisu hotu ho diak.
Iha tinan 1851, kapela S. Fransisco de sales hahu hari besik iha Graha Pinardi neebe mak agora sai ona Dom Bosco nian. Uma sira nee hanesan inisiu husi instituisaun S. Fransisco de sales.

Dom bosco mos komesa hari ona Nia ofisina sira iha Valdoco mak hanesan : ofisina suku sapatu, ofisina suku roupa, ofisina kona ba Karpintaria, ofisina kona ba Xave, ofisina Jilid livru no printing ka press. Dom Bosco hatene hotu iha materia sira nee. Nia fo hanoin no fo motivasaun ba nia labarik sira. Ho nunee labarik sira prepara an diak ona no matenek ona no sira pronto ona atu bele ba halao serbisu iha liur.
Revolusaun Fransa hahu domina iha Europa. Povu komesa iha ona hanoin neebe mak kona ba liberdade : Liberedade iha nasaun, liberdade iha kultura, liberedade iha igreija no seluk tan.

Bainhira ema komesa la fiar ona Maromak , ema komesa hatun igreija, Dom bosco uja nia forsa hotu atu bele kontra sira. Dom Bosco hakerek liafuan sira neebe mak sai hanesan taka dalan ba ema at sira no halo sira sai hirus, tanba nee loron ida ema tiru kilat ba iha sira nia kapela nia janela, ema tau aimoruk ba be hemu no hahalok at seluk tan atu bele halo mate Dom Bosco maibe sira sempre falha.
Iha loraik ida iha tinan 1852, Dom fila fali ba nia fatin no lao mesak deit liu husi fatin neebe mak foer no fuik. Asu ida  lao husi Dom Bosco nia kotuk, Asu nee bot los hanesan asu fuik ida. Dom Bosco bolu asu nee, asu nee hateke ba Dom bosco no lao iha nia sorin, Asu nee kontinua lao ho Dom bosco iha dalan nee no to  iha Dom Bosco nia odamatan. Ikus mai asu nee halai fila . iha tempu seluk asu nee mosu fali tan, no nafatin lao hamutuk ho Bom Bosco too iha Dom bosco nia odamatan, hafoin asu nee halai fila. Akontesimentu nee hatudu beibeik ba Dom Bosco, tamba nee bainhira Dom Bosco ba fatin dok ruma No fila kalan bot karik Dom Bosco sempre hanoin hetan katak asu nee sei mai no  sempre lao ho nia. Dom Bosco fo naran ba asu nee mak Grigio katak Abu-Abu.
Dom Bosco kontente los ho asu nee nia prezensa. Iha loron ida ema tiru Dom bosco no grigio salva tiha Dom Bosco. Iha loron seluk mos ema atu tuda dom bosco maibe asu nee salva tiha Dom Bosco. Iha loron seluk ema nain 12 mai atu ataka Dom Bosco maibe asu nee mosu tan no salva tan tiha Dom Bosco.
Dala ruma mos asu nee mosu iha Dom Bosco nia uma, maibe bainhira Dom Bosco atu fo han no fo hemu asu nee, maibe asu nee lakohi han no lakohi hemu. Labarik sira mos sempre halimar ho asu nee, no Grigio mos maus los ba labarik sira. Maibe asu nee la mai arbiru deit.
Maibe asu nee mai hodi hare Dom Bosco too ona iha uma ka lae se bainhira Dom Bosco sae kareta kuda. Dala ruma mos nia mai hodi akompanha Dom Bosco lao sai.
Dala ruma mos Grigio toba iha Dom Bosco nia odamatan oin no bainhira Dom Bosco atu sai nia la fo fatin, nia siak no bainhira Dom Bosco duni nia, nia hanesan atu tata sala-sala Dom Bosco. Iha loron tuir mai mak Dom Bosco foin rona no hatene katak iha loraik nee ema at sira prepara hotu tiha ona kroat atu oho Dom Bosco. Bainhira situasaun normal ona mak Grigio komesa la mai ona.
Liu tiha tinan 10, Dom Bosco ba vizita familia sira iha Moglia. Ema komesa fo atensaun ba Dom Bosco atu bele lao ho kuidadu tanba dalan ba iha neeba perigu tebes.
Dom Bosco hanoin no dehan “ OH, kuitadu se Grigio iha nee hela.
Hahu kalan bot ona. Asu ida halai mai no haksoit ba mai no baku nia ikun ba mai hanesan kontente  los. Los duni katak asu nee mak Grigio. Nia lao ho Dom Bosco too iha toos laran hafoin nia halai lakon tiha.
Iha tinan 1883- tinan 31 bainhira nia mosu ba primeira vez, Grigio mosu fali iha Bordighera atu bele hatudu dalan ba Dom Bosco neebe mak lao sala tiha dalan. Dom Bosco komesa hanoin no sente katak Grigio nee maromak mak haaruka mai atu bele akompanha nia.

Kongregasaun Saleziano
 Dom Bosco hanorin Labarik sira kona ba material no espiritual,  iha parte seluk Dom Bosco mos fo hanorin ketak  ba sira neebe mak iha esperansa no hakarrak tuir nia ain fatin. Tuir nia mehi  nia hatene labarik sira neebe mak sei bele husik nia no labarik sira neebe mak sei hela metin nafatin ho nia. Dom Bosco mos hatene deit nia labarik sira nia futuru, ezemplu mak Giovanni Cagliero husi Castelnuovo d'Asti neebe mak nia sik katak sei sai cardinal, Michael Rua neebe mak sei sai  Dom Bosco nia kontinuador no kontinua nia misaun.
Iha loraik  6 fulan Janeiru tinan 1854, Dom Bosco bolu nia labarik sira hamtuk no nia fo mensajen ba sira tuir mai nee “ Hau nia belun doben sira neebe mak hau hadomi, durante novena ita simu festa santo neebe mak sai ita nia mahein, S.Fransisco de Sales, hau husu ba imi hotu atu bele hadomi malu no tulun malu, tulun mos ema seluk. Depois de momentu nee remata, imi tenke iha promesa ida ba imi nia an, imi tenke halao promesa ida. Hahu husi loraik ida nee ita sei hanaran ita nia an Salesian “.

Iha loron 9 fulan dezembro 1859. Dom Bosco dehan katak nia iha hanoin ida atu hari kongregasaun ida kona ba relijiaun nia ida. Tamba nee iha loron 18 fulan Dezembro tinan 1859 nia remata kapitulo primeiro kona ba konstituisaun kongregasaun nian. Dom Bosco iha nia Alunus nain 18 neebe mak promote ba nia katak sei fiar metin iha nia no sei tuir nia ain fatin. Hafoin Dom Bosco hanaran kongregasaun nee nia naran mak saleziano. Liafuan saleziano foti husi S. Fransisco de Sales, Bispo husi Jenewa, swiss. Hahu husi neeba Dom Bosco serbisu makas liu tan, no iha tinan 1874 Amu PAPA konsege halo legaliazaun ba kongregasaun saleziano. Dom Bosco foti lema ida mak hanaran (DMACT}"Da Mihi Animas Coetera Tolle" neebe mak ho signifika katak “ Fo klamar mai hau, buat seluk lori ba”.
Dom Bosco la hari deit kongregasaun ba mane, tamba nee ikus mai nia mos hari kongregasaun ida ba feto sira. Iha tinan 1866 Dom Bosco hasouru malu ho madre sira iha Mornese no hahu halo grupu ida ho naran Filhas de Maria Auxiliadora do Cristãos,  no hili Madre MARIA MAZZARELLO mak sai sira nia boot. Tamba nee iha loron 5 fulan Agusto tinan 1872 Bispo halo legalizassaun ba kongregasaun Filhas de Maria Auxiliadora ou FMA neebe mak kumhesidu ho naran kongregasaun Madre Saleziano no Madre Maria Mazzarello mak sai hanesan sira nia Priorin. Sira hili Naran FMA filhas de maria auxiliadora nee atu bele fo agradese ba Nain Feto tamba sempre tulun Dom Bosco iha nia atividade hotu.
Iha tinan 1876, Dom bosco mos hari leigos sira  husi saliziano neebe mak kompostu husi ema hotu neebe mak hakarak ajuda saleziano, fo hanoin, fo motivasaun no fo mos ajuda ba labarik sira. Tamba nee sira sempre ajuda malu iha buat hotu no mos reza ba malu. 

Dom Bosco nia moris ikus
Dom bosco nafatin halao serbisu makas iha fatin neebe mak nia ba. Ninia Misionariu sira mos komesa ba fatin-fatin atu bele hanorin ema kona ba relijiaun. Tinan aumenta ba nafatin no Dom Bosco mos komesa katuas ba dadaun ona  no Dom Bosco komesa tama ba tina 70 ona. Iha tinan 1887 Dom bosco komesa katuas liu ona no forsa la iha ona. Dom bosco halo orasaun nunee  “Nain feto Maria hau husu ba Inan nia tulun atu prepara fatin neebe mak diak ba komunidade salezianu hotu no ba ema hotu iha lalehan, no tulun najatin jovem sira nee atu nune sira bele hetan moris diak . Dom Bosco mos bisu bisu hela ba nia labarik sira neebe haleu iha nia kama, nunee : Oan doben sira, tulun malu no hare malu nafatin hanesan maun alin. Halo diak ba ema hotu no labele halo at ba ema seluk. Dehan ba labarik sira katak hau sei hein sira hotu iha reinu lalehan. iha loron 31 fulan janeiru tinan 1888 Dom bosco hakotu is ho tinan 72. No iha loron 2 fulan junhu tinan 1929 Papa Paus pius XI foti Dom Bosco sai Beato no iha loron 8 fulan novembro tinan 1993 amu papa foti Dom Bosco sai Santo.
Dom Bosco nia festa boot sempre halao iha loron 31 fulan Janeiro iha tinan-tinan. Dom Bosco husik ona mundu ida nee maibe ninia serbisu hotu no ninia historia nunka lakon no nafatin hatutan husi Kongreasaun Saleziano no familia saleziano hotu neebe mak nia harii hela. Espera katak buat hotu neebe mak Dom Bosco halo ona iha mundu ida nee bele kontinua nafatin no habelar nafatin atu bele salva labarik sira no mos salva foin sae sira ka juventude sira. Amen
Hakerek nain espera katak liu husi Historia nee maluk sira bele hatene ona Se mak Dom Bsco lolos.? Espera mos katak belun sira sei apriende tuir Dom Bosco nia Historia hodi hadomi Ita nia maluk hotu,  hadomi labarik no foin sae sira, prepara sira ba future neebe mak diak liu. 
Ikus liu hakerek nain hakarak hatete katak Historia nee Elabora husi buat hotu neebe mak hau apriende ona kona ba Dom Bosco nia moris Iha una Saleziano tamba hakerek nain mos hela iha uma saleziano hahu husi Eskola primaria to Remata Secundaria. No aumenta mos husi Fontes balun.
Hakerek Nain mos hakarak hateten katak Historia nee Hakerek nain halo atu bele tulun Belun sira no fasilita belun sira hodi hatene Dom Bosco nia Historia tamba nee Texto nee laos perfeitu liu tuir ortografia padronizada nian. Obrigado Barak


                                                     Husi : Cesaltino Barros Pereira (Altty MAKSALAK)

                                                    ⇉hela iha uma Saleziano

                                                    Escola primaria : Orfanato Baguia

                                                    Escola Pre-Secundaria: Orfanato Baguia

                                                    Ensino Secundaria: Colégio Dom Bosco FAtumaca




2 comments:

  1. Historia Do Bosco ne inspira tebes ba hw hanesan joven ida oinsá bele halo di'ak sociedade nomos iha fatin ne'ebé deit .No istoria ne refleta tebes ba ami joven sira liu husi Dom Bosco nia dedikasaun durante nia jornada moris nian🙏😰

    ReplyDelete